Kako zagađenje zraka utječe na zdravlje čovjeka

AUTOR: Dr Armina Đugum, specijalizant interne medicine

“Ako ikad napustim Bosnu i Hercegovinu, to će biti zbog zagađenog zraka”, izjava je koju ovih dana često možemo čuti od naših sugrađana – Sarajlija, Banjalučana, Tuzlaka...

Zagađenje zraka se definira kao prisustvo štetnih čestica i plinova u zraku koji mu inače nisu svojstveni po prirodi, a koji u dovoljnoj koncentraciji, u kraćem ili dužem periodu, uzrokuju štetu po okoliš i živa bića te ugrožavaju zdravlje čovjeka. U takve zagađivače ubrajamo PM 2,5, PM 10 (štetne lebdeće čestice koje zbog svoje veličine uspijevaju doći do pluća i krvotoka), NO2 (dušikov dioksid), SO2 (sumporov dioksid), CO (ugljenmonoksid), O3 (ozon), crni ugljik (BC) i metan (CH4).

Zagađenje zraka zavisi od topografskih, demografskih i meteoroloških karakteristika te stepena i vrste industrijalizacije u nekom području. Zagađujuće čestice u zrak dolaze iz dva izvora – prirodnog i antropogenog. Prirodni izvori zagađenja zraka oduvijek su prisutni i podrazumijevaju različite prirodne pojave, poput vjetrova, koje svojom aktivnošću mogu dovesti do zagađenja raznošenjem zemlje i pijeska, ili pak dima i pepela kao posljedice požara. Antropogeni izvori zagađenja su nastali ljudskim djelovanjem i obuhvataju izgradnju elektrana i toplana, industrijska postrojenja, saobraćaj te grijanje stambenih objekata.

Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, u većini gradova, posebno u zimskom periodu, glavni uzrok zagađenja zraka je stambeno grijanje, odnosno ložišta na drva i ugalj koji zbog nepotpunog sagorijevanja dovode do zagađenja, ispuštajući štetne čestice i ugljenmonoksid. S druge strane, zbog siromaštva u našoj zemlji u upotrebi je još uvijek dosta starih vozila, a koriste se i goriva lošeg kvaliteta, što sve skupa dovodi do visoke emisije štetnih čestica i plinova. Industrije, posebno termoelektrane i željezare, veliki su izazov, kao i neplanska gradnja, gdje se podizanjem visokih zgrada onemogućava cirkuliranje zraka i dodatno otežava stanje. Geografski, položaj gradova u Bosni i Hercegovini pogoršava situaciju. Mnogi su gradovi smješteni u kotlinama i tokom zime, temperaturne razlike, u kombinaciji sa slabim vjetrom i danima bez padavina, zadržavaju zrak stvarajući smog.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije iz 2019. godine pokazuju da BiH ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka u svijetu, dok Svjetska banka procjenjuje da PM 2,5 čestice uzrokuju 3.300 prijevremenih smrti svake godine.
Populacija na koju zagađenje zraka ima najviše štetnog utjecaja su djeca, adolescenti, trudnice, stariji ljudi i hronični bolesnici. Djeca i adolescenti su osjetljiviji, s obzirom na to da su njihova tkiva, organi i sam imuni sistem još uvijek u razvoju. Izloženost zagađenom zraku dovodi do promjena i oboljenja:

• respiratornog sistema
• kardiovaskularnog sistema
• nervnog sistema
• gastrointestinalnog sistema i
• reproduktivnog sistema.

U okviru respiratornog sistema duže izlaganje zagađenom zraku dovodi do pogoršanja astme i hronične opstruktivne bolesti pluća – bronhitisa i emfizema. Štetne čestice i plinovi uzrokuju upalu i sužavanje dišnih puteva, što rezultira kašljem, sviranjem u prsima, kratkoćom daha i otežanim disanjem. Zagađen zrak smanjuje sposobnost imunog sistema da se bori protiv respiratornih infekcija, što osjetljivu populaciju čini pogodnijom za razvoj infekcija gornjih i donjih dišnih puteva, u prvom redu upale pluća. Dugoročno izlaganje štetnim česticama u zraku povezano je s povećanim rizikom od raka pluća na način da iste prodiru duboko u pluća izazivajući genetske mutacije koje mogu potaknuti rast i razvoj malignih ćelija. Kod djece i adolescenata koji su duže vremena izloženi zagađenju slabi funkcija pluća, stoga u perspektivi mogu razviti neku vrstu plućne bolesti.

Populacija koja je duže vremena izložena štetnim česticama u zraku sklona je hospitalizacijama zbog ozbiljnijih kardiovaskularnih događaja, poput srčanog udara, aritmija, srčanog popuštanja i iznenadne srčane smrti. Hronični srčani bolesnici mogu iskusiti poremećaje srčanog ritma u vidu lupanja i preskakanja, neuobičajenog umora, vrtoglavice, kratkoće daha i stezanja ili bola u prsima, vratu, prema ramenima i duž ruku.

Istraživanja su pokazala da se štetne čestice iz zraka mogu naći u plućima i mozgu fetusa, dakle, i prije našeg rođenja, s obzirom na placentarni prijenos s majke na dijete. Takva djeca izložena in utero i nakon rođenja imaju određenu vjerovatnoću da razviju autizam i kognitivne poremećaje. Izlaganje zagađenom zraku značajno utječe na koncentraciju i pamćenje školske djece. Konkretno, prema istraživanjima, PM 2,5 čestice povezane su s upalnim procesima u mozgu, što u perspektivi može dovesti i do razvoja Alzheimerove i Parkinsonove bolesti, drugih oblika demencije, moždanog udara, pa čak i smrti.

Probavni sistem još je jedan u nizu sistema na koje dugoročno izlaganje zagađenom zraku ostavlja posljedice, poput povećanog rizika od gastroezofagealnog refluksa (GERB) i upalnih bolesti crijeva. Mogu se javiti nadutost, osjećaj kiseline u stomaku, podrigivanje, grčevi, vjetrovi, rjeđa stolica ili zatvor.

Kada je u pitanju muško i žensko zdravlje, nekoliko je stvari koje možemo pripisati djelovanju štetnih čestica iz zraka. Put začeća može biti otežan, kao i održavanje same trudnoće. Smanjuju se broj i kvalitet jajnih ćelija, kao i spermatozoida, pa se očekuje i pad libida.

Povišena je incidencija mentalnih poremećaja, poput depresije, anksioznosti, poremećaja ličnosti i shizofrenije.
Kako se ponašati kada je koncentracija štetnih čestica i plinova iznad dozvoljene granice.

Kvalitet zraka se klasificira kao: dobar, umjereno zagađen, nezdrav za osjetljive grupe, nezdrav, vrlo nezdrav i opasan i, shodno ovoj podjeli, donesene su i određene preporuke. Već smo prethodno spomenuli osobe koje su u povećanom riziku od obolijevanja ili pogoršanja osnovne bolesti: djeca, adolescenti, trudnice, stariji ljudi i hronični bolesnici. Ako ste u ovoj, rizičnoj grupi, ne čekajte da zagađenje dođe do nivoa “opasno”. Za vas je kvalitet zraka nezdrav čim nivo zagađenja dosegne oznaku “nezdrav za osjetljive grupe”, tako da mjere lične zaštite trebate poduzeti ranije nego ostali. Ako ste zdravi, s mjerama zaštite počnite kad zagađenje zraka dosegne kategoriju “nezdravo”. Savjetuje se:

• ostati u zatvorenom prostoru s filtriranim zrakom (provjereni klima-uređaji s filterom ili kvalitetni pročišćivači zraka),
• zatvarati prozore;
• izbjegavati pušenje i korištenje intenzivnih mirisa u prostoriji,
• obavljati samo neophodne aktivnosti na otvorenom,
• ukoliko ste primorani biti na otvorenom, koristite maske s filterom, s oznakom FFP2 ili FFP3,
• u danima kada se kvalitet zraka poboljša, prozračiti sve prostorije,
• ukoliko ste u mogućnosti, provodite vrijeme na okolnim planinama i u/na mjestima gdje je indeks kvaliteta zraka bolji.

U mjesecima kada se očekuju lošiji kvalitet zraka i smog, provjeravajte informacije na internetskim stranicama za praćenje kvaliteta zraka (zrak.ekoakcija.org, fhmzbih.gov.ba, zrakubih.ba).

Pratite i vremenske prognoze, jaki vjetrovi obično očiste zrak – što može pomoći u planiranju aktivnosti na otvorenom.