Rano otkrivanje (skrining) kao najvažniji vid prevencije

AUTOR: Dr. Armina Đugum, specijalizant interne medicine

Preventivni ili probirni testovi (engl. screening) od iznimne su važnosti, s obzirom na to da omogućavaju detekciju bolesti i prije pojave prvih simptoma. Naši ljudi, nažalost, još uvijek posjećuju ljekara samo kad osjete da nešto nije uredu. S druge strane, rano otkrivanje bolesti vodi ka uspješnijem liječenju ili, ukoliko izlječenje nije moguće, boljoj kontroli bolesti. U daljnjem tekstu pisat ćemo o najčešćim preventivnim testovima te kada ih i na koji način početi provoditi.

Biometrijsko testiranje
Biometrijsko testiranje ima za cilj prikazati grubu sliku zdravstvenog stanja pacijenta i upozoriti ga na sve bitnije promjene u organizmu. Obuhvata osnovne laboratorijske testove i mjerenje određenih fizičkih karakteristika pojedinca. Tu ubrajamo:

• mjerenje visine, tjelesne težine i obima struka
• procjenu BMI (indeksa tjelesne mase)
• mjerenje krvnog pritiska
• određivanje nivoa šećera u krvi i holesterola.

Biometrijski skrining se preporučuje svim osobama u dobi od 18 do 79 godina, na godišnjem nivou, pružajući na taj način jednostavno praćenje promjena u vitalnoj statistici. Sam proces, kao i rezultati testiranja su brzo dostupni i mogu se protumačiti od porodičnog ljekara. Cilj ovakvog testiranja je na vrijeme upozoriti pojedinca na potencijalna stanja ili rizik od obolijevanja od šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i srčanih bolesti.

Papa-test
Papa-test je jednostavna i pouzdana metoda pregleda grlića maternice koja služi za rano otkrivanje karcinoma, ali i upalnih promjena. Osim Papa-testa, u opticaju za detekciju karcinoma grlića maternice je i HPV tipizacija, s obzirom na to da je humani papilomavirus njegov najčešći uzrok. Postotak žena oboljelih od karcinoma grlića maternice je u stalnom porastu na globalnom nivou te je od iznimne važnosti redovno obavljanje ovakvog probira. Prema Američkom udruženju ginekologa i opstetričara, testiranje bi trebalo provoditi prema sljedećem protokolu:

• Žene u dobi od 21. do 29. godine trebale bi raditi Papa-test svake tri godine. HPV tipizacija se može razmotriti u dobi od 25. do 29. godine života.
• Žene u dobi od 30. do 65. godine imaju tri opcije testiranja, mogu raditi:
  • kotestiranje (Papa-test + HPV tipizacija) svakih pet godina,
  • samo Papa-test svake tri godine ili
  • samo HPV tipizaciju svakih pet godina.
• Žene nakon 65. godine života mogu prestati sa skriningom na rak grlića maternice ukoliko nikada ranije nisu imale abnormalan nalaz ili ukoliko su posljednja dva-tri nalaza uredna.

Izuzetak od ovog protokola su žene koje imaju historiju raka grlića maternice, HIV pozitivne žene i žene s oslabljenim imunološkim sistemom.

U našoj je zemlji među zdravstvenim radnicima još uvijek ustaljeno mišljenje da svaka zdrava i imunokompetentna žena na godišnjem nivou radi Papa-test, tako da na jednoj strani imamo žene koje na godišnjem nivou obavljaju test, a na drugoj žene koje apsolutno nikad nisu posjetile ginekologa, što je veliki izazov. S obzirom na to da je medicina napredovala i da se s vremenom rak grlića maternice dosta izučavao i pratio, u smislu da se ne razvija tako brzo i preko noći, zvanične preporuke su rekle svoje.

Mamografija
Mamografija je zlatni standard u otkrivanju karcinoma dojke zbog svoje jednostavnosti, cijene i efektivnosti. Kao skrining, provodi se kod zdrave populacije žena koje nemaju problem s grudima u cilju rane detekcije i prevencije. Prema Američkom udruženju osoba oboljelih od karcinoma (ACS) za žene koje su u prosječnom riziku za obolijevanje od karcinoma dojke, vrijedi protokol mamografije svake dvije godine, počevši od 40. godine. Žene koje ranije i češće trebaju obavljati preventivne preglede dojke su one koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu za karcinom dojke, odnosno čija je majka ili sestra imala karcinom dojke ili imaju genetsku mutaciju koja nosi rizik za njegov razvoj (BRCA) te žene s historijom zračenja prsnog koša prije 30. godine. Za njih vrijedi pravilo da u dobi od 30 godina urade MRI (magnetnu rezonanciju) grudi i mamografiju jednom godišnje.

Mamografski nalazi se očitavaju prema BIRADS kategorizaciji (engl. Breast Imaging-Reporting and Data System) i obuhvataju:

• BIRADS 0 – nejasan nalaz, potrebna dopunska obrada
• BIRADS 1 – normalan nalaz
• BIRADS 2 – lezija sigurno benignih karakteristika
• BIRADS 3 – prisutna abnormalnost neodređene važnosti koja je vjerovatno benigna
• BIRADS 4 – svojstva suspektna na malignost
• BIRADS 5 – maligna svojstva.

Bez obzira na mamografiju, poželjno je raditi samopregled jednom mjesečno ili barem svaka tri mjeseca.

Skrining na karcinom pluća
Karcinom pluća drugi je najčešći karcinom po učestalosti i vodeći je uzrok smrti od karcinoma u Americi. Glavni faktor rizik je pušenje. Srećom, skrining koji se radi omogućuje ranu detekciju i povećava šanse za preživljavanje. Testiranju se, prema zvaničnim preporukama, trebaju podvrgnuti:

• osobe u dobi između 50 i 80 godina
• osobe koje konzumiraju 20 cigareta dnevno na godišnjem nivou
• osobe koje imaju trenutni status pušača ili su prestale pušiti u posljednjih 15 godina.

Skrining se radi asimptomatskim pacijentima niskodoznim CT uređajem na godišnjem nivou.

Skrining na karcinom debelog crijeva
Dvije su metode skrininga na kolorektalni karcinom, malignu bolest debelog crijeva čija se incidencija povećava s godinama života, test na okultno krvarenje i kolonoskopija. Test na okultno krvarenje otkriva tragove krvi u stolici koja nije vidljiva golim okom. Mana ovog testa je da često zna biti lažno pozitivan usljed konzumacije crvenog mesa, preparata željeza, acetilsalicilne kiseline, krvarenja iz gornjeg dijela probavne cijevi ili hemoroida. Uzimaju se tri stolice za analizu. Ukoliko i jedna od njih bude pozitivna, pacijent se upućuje na kolonoskopiju.

Ova testiranja se provode na asimptomatskoj populaciji u dobi od 45 do 75 godina. Nakon 75. godine života, ljekar će dati procjenu o daljnjoj potrebi za ovom vrstom pregleda. Prema smjernicama, test na okultno krvarenje se ponavlja svaku godinu do dvije, zavisno od nalaza, a kolonoskopija svakih 10 godina ukoliko prethodni nalaz nije pokazao drugačije, tada se radi na 3-5 godina. U povećanom riziku su osobe koje imaju pozitivnu porodičnu anamnezu na kolorektalni karcinom, upalnu bolest crijeva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis) ili neko od nasljednih stanja, poput familijarne adenomatozne polipoze. U tom slučaju testiranje treba započeti prije 45. godine.

Prostata specifični antigen – PSA  
PSA je protein koji produciraju ćelije prostate, bilo normalne ili maligne. Stoga se u pojedinim situacijama PSA koristi za detekciju karcinoma prostate. U zvaničnim smjernicama PSA se ne posmatra kao relevantna metoda skrininga, s obzirom na svoju nespecifičnost. Radi se u dogovoru sa svojim ljekarom, u dobi od 55 do 79 godina kod muškaraca bez ikakvih simptoma. Za one s više od 80 godina nije preporučeno testiranje. Činjenica je da PSA ispod unaprijed određene vrijednosti, uglavnom 4 ng/ml, ne isključuje malignitet, kao ni povišen PSA.

Rast PSA može uzrokovati niz drugih stanja, poput benignog uvećanja prostate ili hiperplazije, prostatitsa, ejakulacije, vožnje bicikla, određenih medicinskih procedura (biopsija prostate, cistoskopija) i lijekova (testosteron). Ako je PSA viši od 10 ng/ml, šansa da imate karcinom prostate je 50 posto. Definitivna potvrda je svakako biopsija prostate.

Spolno prenosive bolesti
U najčešće spolno prenosive bolesti spadaju gonoreja, klamidija, trihomonijaza, herpes, HPV, HIV/AIDS, sifilis i hepatitis. Savjetuje se svakoj seksualno aktivnoj ženi i homoseksualcima testiranje na spolno prenosive bolesti na godišnjem nivou. Poželjno je testiranje prilikom svake promjene partnera i prilikom planiranja trudnoće. Preporuka je da se barem jednom u životu, i to u dobi od 13. do 64. godine, obavi testiranje na HIV.  

Denzitometrija – DXA
Denzitometrija mjeri gustoću kostiju i metoda je izbora za dijagnosticiranje osteopenije i osteoporoze. Ciljevi su rana detekcija i sprečavanje budućih prijeloma na terenu osteoporoze, najčešće kuka i pršljenova. Skrining se preporučuje ženama starijim od 65 godina i muškarcima starijim od 70 godina. Denzitometriju će biti potrebno ranije uraditi ženama od 50. do 64. godine života koje su u povećanom riziku od razvoja osteoporoze. Povećan rizik predstavljaju prijelom u pedesetim godinama, dijagnoza reumatoidnog artritisa, rana menopauza, hormonska terapija za tretman karcinoma, upotreba kortikosteroida duža od tri mjeseca te porodična historija osteoporoze.

Očni pregled
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 80 posto svih oštećenja vida moguće je spriječiti ili čak izliječiti, stoga ih je vrlo bitno što ranije uočiti kako bi se mogli na vrijeme sanirati. Rano otkrivanje i adekvatan tretman mogu značajno smanjiti gubitak vida i njegov utjecaj na djetetov razvoj i sposobnost učenja, a koji su vrlo često i prvi pokazatelj da dijete ima problem s vidom. Prvi pregled se radi odmah po rođenju. Drugi skrining između 6. i 12. mjeseci, potom između 12. i 36. mjeseci, u predškolskoj, školskoj dobi i adolescenciji.

Odrasli ljudi koji nemaju odranije problema s vidom i oni bez ikakvih simptoma očni pregled trebali bi obaviti u 40. godini života. Izuzetak su osobe oboljele od šećerne bolesti, povišenog krvnog pritiska i osobe s porodičnom historijom očnih bolesti.

Generalno, Bosna i Hercegovina je zemlja koja još nema kvalitetan program prevencije i skrining testova i obično se savjesni ljudi u samostalnoj režiji podvrgavaju probirnim testovima. Cilj ovog teksta je dati na uvid aktuelne globalne preporuke po pitanju prevencije i probuditi svijest čitalaca o vlastitom zdravlju.