Srčana slabost u ljetnim mjesecima: kako visoke temperature utiču na srce?

AUTOR: Dr. Nadina Avdić-Jahić, specijalizantica interne medicine

Srčana slabost ili srčana insuficijencija ozbiljno je i progresivno zdravstveno stanje koje nastaje kada srce nije u stanju pumpati dovoljno krvi da zadovolji potrebe tijela. Srce, kao centralni organ kardiovaskularnog sistema, ima ključnu ulogu u opskrbi tijela kisikom i hranjivim tvarima putem krvi. Kada srce oslabi i izgubi svoju sposobnost efikasnog pumpanja, dolazi do nakupljanja krvi u plućima, trbuhu, nogama i drugim dijelovima tijela, što uzrokuje različite simptome poput kratkoće daha, umora i zadržavanja tekućine.

Etiologija srčane slabosti

Srčana slabost može biti uzrokovana raznim faktorima koji narušavaju strukturu ili funkciju srca. Među najčešćim uzrocima su:

• Ishemijska bolest srca: najčešći uzrok srčane slabosti, uključuje stanja kao što su angina pektoris i infarkt miokarda, gdje dolazi do smanjenja dotoka krvi u srčani mišić zbog suženja ili začepljenja koronarnih arterija
• Hipertenzija (visoki krvni pritisak): dugotrajno povišen krvni pritisak može opteretiti srce, što dovodi do hipertrofije (zadebljanja) srčanog mišića i na kraju do srčane slabosti
• Kardiomiopatije: to su bolesti koje primarno zahvataju srčani mišić, uključujući dilatiranu, hipertrofičnu i restriktivnu kardiomiopatiju. Ove bolesti mogu oslabiti srčani mišić i smanjiti njegovu sposobnost pumpanja krvi
• Valvularne bolesti srca: bolesti srčanih zalistaka, poput stenoze ili insuficijencije, mogu uzrokovati srčanu slabost zbog abnormalnog protoka krvi kroz srce
• Aritmije: poremećaji srčanog ritma, poput fibrilacije atrija, mogu uzrokovati nepravilan rad srca i smanjenje njegovog učinka, što može dovesti do srčane slabosti.

Podsjetnik...visoke temperature dodatno opterećuju srce i povećavaju rizik od pogoršanja simptoma srčane slabosti.

Klasifikacija srčane slabosti

Srčana slabost može se klasificirati na nekoliko načina, ovisno o tome kako je srčana funkcija oštećena:

• Srčana slabost sa smanjenom ejekcijskom frakcijom (HFrEF)
  Ova vrsta srčane slabosti nastaje kada srčani mišić ne može efikasno istisnuti krv iz lijeve komore u tijelo. Ejekcijska frakcija, koja mjeri postotak krvi koji lijeva komora ispumpa sa svakim otkucajem, smanjena je ispod normalne vrijednosti.
• Srčana slabost sa očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF)
  U ovom slučaju, srce ima normalnu ejekcijsku frakciju, ali je njegova sposobnost da se opusti i napuni krvlju između otkucaja smanjena, što također, dovodi do simptoma srčane slabosti.
• Akutna i hronična srčana slabost
  Akutna srčana slabost je naglo pogoršanje stanja koje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju, dok je hronična srčana slabost dugotrajno stanje koje se postepeno pogoršava tokom vremena.
  S obzirom na složenost srčane slabosti, jasno je da ovo stanje zahtijeva pažljivo zbrinjavanje, naročito tokom perioda visokih temperatura, kada vanjski faktori mogu dodatno opteretiti srce.

U nastavku ćemo istražiti kako visoke temperature utiču na srčanu slabost i koje mjere se mogu poduzeti za smanjenje rizika.

Visoke temperature mogu pogoršati simptome srčane slabosti na nekoliko načina. Kada su temperature visoke, tijelo se pokušava ohladiti znojenjem i povećanjem protoka krvi prema koži. Ovaj proces može staviti dodatni stres na srce, koje već ima poteškoća s pumpanjem krvi. U uslovima visokih temperatura, srce mora raditi napornije da bi održalo normalan protok krvi, što može dovesti do pogoršanja simptoma srčane slabosti poput kratkoće daha, umora i zadržavanja tekućine.

Osim toga, visoke temperature mogu dovesti do dehidracije, što može smanjiti volumen krvi i dodatno opteretiti srce. Dehidracija može uzrokovati smanjenje krvnog pritiska i poremetiti ravnotežu elektrolita u tijelu, što može pogoršati stanje bolesnika sa srčanom slabošću. Također, izlaganje vrućini može izazvati toplotni udar, koji je opasan za sve, a posebno za one s već postojećim srčanim problemima.

Podsjetnik...održavanje hidratacije i izbjegavanje ekstremne vrućine ključno je za osobe sa srčanom slabošću.

Savjeti za smanjenje zdravstvenih rizika

1.    Održavanje hidratacije
Ključno je piti dovoljno tekućine kako bi se spriječila dehidracija. Preporučuje se konzumacija vode i elektrolitskih napitaka (npr. REHYDROSOL® šumeće tablete za pripremu napitka za brzu i efikasnu reghidrataciju), izbjegavajući alkohol i kofein koji mogu povećati dehidraciju.

2.    Izbjegavanje ekstremno visokih temperatura
Kada su temperature izuzetno visoke, važno je izbjegavati boravak na otvorenom tokom najtoplijih sati dana. Ako je potrebno biti vani, treba nositi laganu, prozračnu odjeću i koristiti šešir za zaštitu od sunca.

3.    Redovno praćenje simptoma
Osobe sa srčanom slabošću trebaju pratiti svoje simptome i redovno se savjetovati sa ljekarom. Ako primijete pogoršanje simptoma, poput povećane kratkoće daha ili oticanja nogu, trebaju potražiti medicinsku pomoć.

4.    Korištenje klima uređaja i ventilatora
Održavanje hladnoće u zatvorenom prostoru može pomoći u ublažavanju stresa na srce. Klima uređaji i ventilatori mogu značajno smanjiti temperaturu i pružiti olakšanje.

5.    Planiranje aktivnosti
Aktivnosti koje uključuju fizičku aktivnost trebaju se planirati za rano jutro ili kasno poslijepodne kada su temperature niže. Tokom vrućih dana, umjereno kretanje i izbjegavanje intenzivnih aktivnosti može pomoći u održavanju srčane funkcije.

Visoke temperature mogu značajno uticati na osobe sa srčanom slabošću, pogoršavajući njihove simptome i povećavajući rizik od ozbiljnih komplikacija. Stoga je važno poduzeti proaktivne korake za smanjenje zdravstvenog rizika, uključujući održavanje hidratacije, izbjegavanje ekstremnih temperatura i redovno praćenje simptoma. S pravim mjerama opreza, osobe sa srčanom slabošću mogu smanjiti uticaj visokih temperatura na svoje zdravlje i održati kvalitetu života.

Podsjetnik...pravovremeno praćenje simptoma i prilagođavanje dnevnih aktivnosti mogu značajno smanjiti rizik od komplikacija tokom vrućih dana.